Hilda Dajč

Godina rođenja i smrti:1922–1942. Adresa poslednjeg prebivališta:Beograd Srodnici:Otac: EmilMajka: AugustaBrat: Hans Biografija: Hilda Dajč rođena je 1922. godine u Beču. Pre rata je, nakon mature koju je završila kao jedna od najboljih učenica svoje generacije, upisala studije arhitekture na Univerzitetu u Beogradu. Nakon prekida studija usled okupacije, volontirala je kao medicinska sestra u Jevrejskoj bolnici

Godina rođenja i smrti:
1922–1942.

Adresa poslednjeg prebivališta:
Beograd

Srodnici:
Otac: Emil
Majka: Augusta
Brat: Hans

Biografija:

Hilda Dajč rođena je 1922. godine u Beču. Pre rata je, nakon mature koju je završila kao jedna od najboljih učenica svoje generacije, upisala studije arhitekture na Univerzitetu u Beogradu. Nakon prekida studija usled okupacije, volontirala je kao medicinska sestra u Jevrejskoj bolnici u Beogradu.

U decembru 1941. godine jevrejskim ženama, deci i starcima naređeno je da spakuju lične stvari i jave se Glavnoj kancelariji Specijalne policije. Odvedeni su u Paviljon broj 3 na Beogradskom sajmištu, koji je pretvoren u logor Judenlager Semlin. Hilda se dobrovoljno prijavila da radi kao medicinska sestra i pomaže bolesnima i drugim zatočenicima u logoru.

U pismu prijateljici Nadi Novak, neposredno pred odlazak u logor, Hilda je napisala: „Mene niko neće naterati, ja ne čekam na poziv. Javljam se dobrovoljno da pođem sa prvom grupom koja polazi iz Džordža Vašingtonа 23.“ Svoju odluku objasnila je željom da pomogne ljudima kojima je pomoć bila potrebna, smatrajući da je njena dužnost da se stavi u njihovu službu.

Datum njene smrti nije poznat. Sigurno je, međutim, da je Hilda ubijena u gasnom kamionu, zajedno sa roditeljima Emilom i Avgustom i mlađim bratom Hansom, kao i sa više od 6.000 jevrejskih žena, dece i staraca zatočenih u logoru na Sajmištu.

Hilda Dajč postala je jedan od simbola stradanja Jevreja u logoru na Beogradskom sajmištu. Sačuvana su četiri pisma koja je tokom boravka u logoru uputila svojim prijateljicama Nadi Novak i Mirjani Petrović. Ova pisma predstavljaju dragoceno svedočanstvo o životu i uslovima u logoru, kao i o pokušajima zatočenika da, uprkos okolnostima, sačuvaju solidarnost i ljudskost.

Izvor fotografije: Jevrejski istorijski muzej, Beograd, k. 24-1, 2-4.